Bogata povijest Janjeva sastavni je dio čudesne povijesti dubrovačke prisutnosti na području jugoistočnog Balkana. „Karakteristika je psihe Dubrovčana da, ako žele postići stvarni napredak u bilo kojem smjeru, treba ići ljudima i stvarima; a ne čekati da ljudi i stvari dođu k njima.“, tako o Dubrovčanima piše povjesničar, Janjevac prof. Nikola Čolak jedan od ponajboljih poznavatelja povijesti dubrovačkih naseobina na Balkanu i suautor najopsežnije znanstvene monografije o Janjevu.

Taj unutarnji poriv da idu u susret ljudima i stvarima doveo je Dubrovčane i na područje današnje južne Srbije, Kosova i Sjeverne Makedonije gdje su vremenom osnovali brojna stalna naselja. U te krajeve bogate rudačom Dubrovčani dolaze kao vrsni trgovci i ondje zakupljuju rudarska okna i cijele rudnike te financiraju kopanje i preradu ruda. Dubrovačke su naseobine bile izvrsno organizirane te su imale svoju crkvu, svećenika, župu, groblje, bolnicu, sud i vlastitu lokalnu upravu.

Od svih ti naselja, kroz burnih osam stoljeća neprestane borbe za očuvanje svojeg hrvatskog identiteta i katoličke vjere, do danas se očuvalo samo Janjevo.